Lučka uprava Osijek: izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta

O klijentu:

Lučka uprava Osijek hrvatska je javna ustanova nadležna za promet unutarnjim plovnim putovima, lučku infrastrukturu i logistiku. Upravlja i vodi razvoj luka i pristaništa na rijeci Dravi u Osijeku. Nadležna je za lučku infrastrukturu, javne vodne površine, koncesije te plovidbu i sigurnost.

Osnovana je 2001. godine kao tijelo javnog sektora, a ne kao trgovačko društvo, kako bi upravljala lučkim područjem Osijeka. Projekt se u cijelosti provodi u Gradu Osijeku, u Osječko-baranjskoj županiji, u panonskoj NUTS 2 regiji Hrvatske.

Izazov:

Osijek je dosad imao terminal za rasute terete izgrađen 1974. godine u središtu grada, blizu Kliničkog bolničkog centra Osijek. Terminal je prestao raditi 2015. godine, kad su počeli radovi na velikom gradskom projektu vodne i komunalne infrastrukture. Grad je istodobno planirao bivše lučko područje preurediti u urbanu obalu i pješačku zonu.

Zato je Lučka uprava Osijek morala preseliti pretovar tereta u područje Nove luke i dovršiti moderan terminal za pretovar između plovidbe, željeznice i ceste.

Bez novog terminala Luka Osijek ne bi mogla rukovati rasutim teretom kako je potrebno. Projektni prijedlog navodi tri rizika:

  • teret bi se preusmjerio na željeznicu ili cestu uz veće troškove
  • plovila bi zaobilazila Osijek jer nema odgovarajućih uvjeta za pretovar
  • izgubio bi se potencijal za logistiku i regionalni razvoj

Ulaganje bi trebalo i smanjiti promet te moguće učinke na okoliš u središtu grada i blizu bolnice.

Posebna ograničenja:

  • Ulaganje se moralo provesti u fazama. Dio radova trebao je biti gotov do 31. prosinca 2023, a ostatak je prenesen u II. fazu.
  • Financiranje je moralo ostati u skladu s ranije odobrenim okvirom državnih potpora i pravilima Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.
  • Projekt obuhvaća obalu, pristupnu cestu, željezničku i dizaličnu infrastrukturu, opremu za rukovanje teretom i komunalne mreže, pa je tehničko planiranje i planiranje provedbe trebalo uskladiti.
  • Upravljanje terminalom u budućnosti moralo je biti spojivo s javnim vlasništvom nad infrastrukturom i transparentnim modelom koncesije.

Naš pristup:

PJR (od 2026. godine dio Civitta grupe) pomogao je da se tehnički složeno lučko ulaganje oblikuje u jasan projektni okvir financiran sredstvima EU-a. Glavna zadaća bila je povezati tehnički opseg radova s financiranjem, rasporedom provedbe, proračunom, upravljanjem projektom i mjerljivim rezultatima, a pritom očuvati kontinuitet između I. i II. faze.

Radili smo u bliskoj suradnji s Lučkom upravom Osijek, jer su tehničke i financijske odluke te odluke o bespovratnim sredstvima bile međusobno ovisne. Prijava je morala odražavati:

  • stanje građevinskih radova
  • preostali opseg nakon I. faze
  • planiranu nabavu i nadzor
  • dugoročni model upravljanja novom infrastrukturom i njezina davanja u koncesiju

PJR klijentu kontinuirano pruža podršku u administrativnim i financijskim pitanjima, te pitanjima javne nabave.

Ključne metodologije:

  • Fazna struktura projekta: troškovi i radovi dovršeni do kraja 2023. odvojeni su od preostalog ulaganja u II. fazi, a zadržana je jedinstvena logika ulaganja i dosljedan okvir rezultata.
  • Od tehničkog rješenja do projektnih aktivnosti: tehničko rješenje razrađeno je u aktivnosti, potrebe nabave i nadzora, financijske kategorije, odgovornosti za provedbu i mjerljiv pokazatelj ostvarenja.
  • Cjelovit okvir prijave: obuhvatio je prihvatljivost za bespovratna sredstva, državne potpore, upravljanje projektom, financijsku kontrolu, obveze vidljivosti i održivost nakon završetka projekta.
  • Šira opravdanost ulaganja: lokalne urbane i okolišne potrebe Osijeka povezane su s ciljevima u prometu, intermodalnoj logistici i regionalnoj konkurentnosti.

Rezultati i utjecaj:

Projekt treba obnoviti i modernizirati kapacitete za pretovar rasutih tereta u Osijeku. Povećat će sigurnost plovila i rada s teretom, poduprijeti učinkovit intermodalni promet i smanjiti operativne troškove zahvaljujući novoj opremi i tehnologiji. Preseljenjem djelatnosti iz središta grada omogućuje se i preuređenje bivšeg lučkog područja te se smanjuje promet i opterećenje okoliša na osjetljivoj gradskoj lokaciji.

Infrastruktura ostaje u javnom vlasništvu, a Lučka uprava Osijek upravljat će njome u ime Republike Hrvatske. Budući operator terminala trebao bi biti izabran otvorenim, javnim, transparentnim i nediskriminirajućim postupkom davanja koncesije. Taj model treba osigurati trajno korištenje ulaganja i moderne kapacitete za pretovar rasutih tereta kao dio šireg logističkog i gospodarskog razvoja Osijeka.

Klijent cijeni našu podršku u tehničkom dijelu projekta i kontinuiranu administrativnu pomoć, uključujući postupke javne nabave. Stabilnost i vrijednost podrške PJR-a (od 2026. dijela Civitta grupe) klijent smatra dodanom vrijednošću jer je PJR bio uključen u upravljanje projektom od samog početka.

Rezultati definirani projektom:

  • 27,32 milijuna eura ukupnih prihvatljivih ulaganja za II. fazu, uz 25,22 milijuna eura bespovratnih sredstava
  • 240 metara nove ili nadograđene lučke obale (cilj je vezan uz ishođenje uporabne dozvole)
  • obala duljine 240 metara s dva veza, oko 300 metara pristupne ceste, oko 610 metara željezničkog kolosijeka i oko 285 metara dizalične staze
  • prihvatni koš i oprema za pretovar tereta, trafostanica, vodoopskrba i odvodnja, električno napajanje i vanjska rasvjeta

Ključni zaključci:

  1. Velika javna infrastrukturna ulaganja najviše profitiraju kad se tehničko projektiranje, pravila o bespovratnim sredstvima, financijsko strukturiranje i planiranje provedbe povežu na početku. U ovom je projektu bila osobito važna granica među fazama. Klijent je morao zadržati logiku jedinstvenog ulaganja, a pritom jasno razdvojiti dovršene radove, preostale troškove i buduće isporuke.

  2. Civitta je složeni program izgradnje luke pretvorila u strukturiran okvir financiranja i provedbe koji se mogao ocjenjivati prema zahtjevima programa EU-a. Fizičko ulaganje povezano je s mjerljivim rezultatima, financiranjem, upravljanjem i dugoročnim poslovanjem.

  3. Pristup se izravno može primijeniti na luke, intermodalne terminale, željezničku i cestovnu infrastrukturu, logistička čvorišta i druga javna ulaganja koja imaju visoke kapitalne izdatke, više tehničkih paketa, pitanja državnih potpora i zahtjeve financiranja iz EU-a.